Nataša Jokić Begić
Nekome rat, a nekome brat - što stoji iza psihološke otpornosti u pandemiji?
Kratki sadržaj: Iako se čovječanstvo oduvijek suočavalo sa zaraznim bolestima, društveni odgovor koji je pratio pandemiju COVID-19 bolesti je bio jedinstven po svojoj globalnosti, intenzitetu, trajanju i posljedicama. Promjena života i informacijska preplavljenost koje su pratile pandemiju su dovele do narušavanja mentalnog zdravlja. Istraživanja sustavno pokazuju da su područja svijeta koja su bila najteže pogođene pandemijom, odnosno koja su imala najstrože epidemiološke mjere imala i najveći porast prevalencije psihičkih poremećaja. Ženski rod, mlađa dob, niži socioekonomski status i prethodni problemi s mentalnim zdravljem dosljedno su potvrđeni čimbenici ranjivosti. No, veliki broj građana nije pokazivao negativne posljedice pandemije, a neki pojedinci su čak doživjeli i procvat psihičkog zdravlja. U predavanju će biti prikazani rezultati domaćih i inozemnih istraživanja posljedica pandemije na psihičko zdravlje, pri čemu će ono biti konceptualizirano kroz tzv. dualni model koji obuhvaća pozitivne i negativne aspekte. Ranjivost i otpornost će biti prikazana iz šire psihosocijalne perspektive koja osim psihološke naglašava i brojne socijalne i ekonomske zaštitne čimbenike. Pandemija je dodatno razotkrila i produbila nejednakosti u raspodjeli resursa, te će u predavanju poseban naglasak biti stavljen na implikacije koje naglašavanje ranjivosti i/ili otpornosti ima na istraživanje, politiku i kliničku skrb u područjima mentalnog zdravlja.
Biografija: Nataša Jokić-Begić redovita je profesorica u trajnom zvanju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Područje njezinog profesionalnog interesa je klinička psihologija, prije svega psihički poremećaji, njihova etiologija i tretmani. Od početka svoje znanstveno-istraživačke karijere je usmjerena na anksiozne smetnje, te transdijagnostičke etiološke čimbenike, primjerice anksioznu osjetljivost. Zadnjih godina se bavi temom kiberohondrije, odnosno kompulzivnog pretraživanja zdravstvenih informacija na internetu, koja svoj negativan utjecaj pokazuje upravo tijekom zdravstvenih kriza. Zajedno sa suradnicama provela sveobuhvatno istraživanje psihičkih posljedica pandemije u različitim dobnim skupinama pod nazivom „Kako smo – život u Hrvatskoj u doba korone“. Osim toga, vrlo je aktivna u promicanju psihologije u zajednici, pogotovo u protekle dvije i pol godine. Objavila je veći broj znanstvenih i stručnih članaka, te poglavlja u knjigama. Predsjednica je međunarodnog udruženja za istraživanje stresa, traume, anksioznosti i otpornosti (Stress, Trauma, Anxiety, and Resilience Society – STAR).
Bojana Dinić
Rasvjetljavanje mračnih crta ličnosti
Mračna trijada/tetrada je konstrukt koji je u posljednjih 20 godina rapidno postao popularan i sve više privlači pažnju istraživača i šire javnosti. Ova konstelacija socijalno nepoželjnih crta (makijavelizam, narcizam, psihopatija, sadizam) našla je primjenu u objašnjenju širokog spektra antisocijalnih, amoralnih i nemoralnih ponašanja u različitim kontekstima. Ipak, postoji nekoliko dilema u vezi s mračnim crtama koje ću predstaviti u ovom izlaganju. Među njima, ključna dilema je što čini srž mračnih crta ličnosti, a što su specifičnosti svake od crta i da li se mračne crte mogu svesti na jednu, centralnu karakteristiku ili na bazičnu osobinu ličnosti poput Ugodnosti (Suradljivosti) ili Poštenja-skromnosti. Na ovu dilemu se nadovezuje pitanje zajedničke genetičke osnove mračnih i bazičnih crta, te će u tom kontekstu biti predstavljeni preliminarni rezultati prve studije blizanaca u Srbiji. U prilog diskusiji o specifičnostima mračnih crta bit će predstavljen niz studija mog istraživačkog tima u kojima se ispituju specifični odnosi mračnih crta i socijalno averzivnih ishoda, poput agresije u realnom i online prostoru, potom antisocijalnog kažnjavanja i nepridržavanja zaštitnih mera tijekom COVID-19 pandemije. Na kraju, razmotrit ću drugu generaciju istraživanja mračnih crta i moguće pravce razvoja ovog područja istraživanja.
Biografija: Prof. dr. sc. Bojana Dinić je izvanredni profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta, Univerziteta u Novom Sadu. Njena područje znanstvenog interesa uključuje ispitivanje antagonističkih i mračnih crta ličnosti (npr. psihopatija, agresivnost) i njihovih ishoda, poput agresije i nasilja, kao i psihometrijsku evaluaciju različitih upitnika za procjenu navedenih konstrukata. Bila je i aktualno je sudionik na nekoliko nacionalnih i međunarodnih projekata, a 2020-2021. god. bila je voditeljica nacionalnog projekta “Socio-psihološki činioci rizične upotrebe društvenih mreža kod adolescenata u Vojvodini”. Do sada je objavila oko 40 radova u međunarodnim i isto toliko u nacionalnim časopisima, nekoliko monografskih publikacija, udžbenik “Principi psihološkog testiranja” i priručnik za Test opće informiranosti (TOI-SE). Njeni radovi su odabrani za vrhunski rezultat Filozofskog fakulteta u Novom Sadu za 2020. i 2021. godinu. Dobitnik je Nagrade za najboljeg mladog istraživača na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 2013. i Nagrade za najboljeg istraživača na početku karijere koju dodjeljuje Internacionalno društvo za ispitivanje individualnih razlika (ISSID) 2018. godine. Član je Centra za bihevioralna istraživanja u psihologiji – STAR od njegovog osnivanja u okviru kojeg sudjeluje u prvoj studiji blizanaca u Srbiji, te je dugogodišnja članica Laboratorija za eksperimentalna istraživanja na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Član je međunarodnih udruženja ISSID, EAPP, ISRA i ARP. Aktivno sudjeluje u popularizaciji znanosti.
Ante Bagarić
Prevencija ovisnosti - obiteljski kutak
Biografija: Prof.dr.sc. Ante Bagarić rođen je 1960. godine. Specijalist psihijatar. Subspecijalist adiktolog i psihoterapeut. Područja djelovanja u psihijatriji: adiktologija, forenzička psihijatrija, psihoterapija. Radi u Klinici za psihijatru Vrapče na mjestu pročelnika Zavoda za liječenje ovisnosti. Osnivač je i voditelj prvog programa za liječenje ovisnika o kockanju i internetu. Od 2000-2002. godine bio je član komisije za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Vlade RH. Od siječnja do srpnja 2002. godine bio je Ravnatelj Hrvatskog zavoda za prevenciju ovisnosti. Od 2005-2012. godine bio je predsjednik Povjerenstva za prevenciju ovisnosti Grada Zagreba. Autor je ili koautor većine državnih dokumenata iz područja ovisnosti.